Kako da gradovi budu održiviji?

Gusto izgrađeni urbani prostori obično dolaze sa sopstvenim izazovima. Stoga, postoji potreba da se danas počne sa osiguravanjem da će ova urbana područja biti inkluzivna, bezbedna, otporna i održiva.
održivi gradovi

Predviđa se da će do 2050. godine više od dve trećine svetske populacije živeti u urbanim područjima, a najveći deo ovog urbanog rasta će se desiti u zemljama sa srednjim i nižim prihodima.

Gusto izgrađeni urbani prostori obično dolaze sa sopstvenim izazovima. Stoga, postoji potreba da se danas počne sa osiguravanjem da će ova urbana područja biti inkluzivna, bezbedna, otporna i održiva.

Gradski transportni sistemi treba da postanu održiviji. Održivi gradski prevoz može uključiti davanje prioriteta biciklima nad automobilima kao što je učinjeno na primer u Kopenhagenu gde je izgrađen most isključivo za bicikle, uvođenjem brzog autobuskog prevoza sa namenskim autobuskim linijama kao u Johanesburgu, ili žičare kao deo urbanog saobraćaja. Dobra rešenja predstavljaju i sistemi javnog prevoza za povezivanje brdovitih i često siromašnih urbanih zajednica sa gradom, kao u Medeljinu ili La Pazu.

Rešenja zasnovana na prirodi funkcionišu i za gradove. Sve više se razmatraju rešenja zasnovana na prirodi u prilagođavanju urbanih sredina klimatskim promenama i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa. Primer bi bili ozelenjeni krovovi i ulice koji mogu bolje upravljati oticanjem atmosferskih voda i poboljšati urbanu klimu. Kina je uvela koncept „gradova sunđera“, gradova sa otvorenim prostorima koji mogu da upiju vodu iz poplava i spreče katastrofu na ekološki prihvatljiv način.

Mreže zajednice mogu ojačati otpornost na urbane katastrofe. Uticaji katastrofa kao što su poplave ili oluje često su najgori u gusto naseljenim urbanim područjima. Iako je uloga odgovarajućih građevinskih propisa i planiranja korišćenja zemljišta već dugo prepoznata u smanjenju rizika od katastrofa. U današnje vreme kada smo povezani na sve više načina mreže zajednice mogu imati značajnu ulogu u reagovanju na prirodne nepogode. Na primer, kada se razvijaju rešenja za podršku starijima tokom toplotnih talasa, pronalaženje pomoći u zajednici je jednako važno kao i korisna infrastruktura.

Pametna rešenja mogu poboljšati život u gradovima. Za siromašne gradske stanovnike pristup čak i osnovnim urbanim uslugama može biti izazov. Ako živite u neformalnom naselju i nemate odgovarajuću adresu i bankovni račun, često je teško prijaviti se za osnovne potrepštine kao što su usluge vode i energije. Digitalne tehnologije kao što je mobilni novac mogu to da promene. U Keniji je omogućeno plaćanje komunalija i prevoza putem mobilnog novca, čime se obezbeđuje ravnopravniji pristup. Štaviše, usluge mobilnog novca olakšavaju transfere između urbanih i ruralnih područja i posebno su korisne za domaćinstva koja vode žene.

Gradovi, zemlje i međunarodna tela moraju da sarađuju. Urbani održivi razvoj treba da bude glavni prioritet ne samo u gradovima, već i izvan urbanih granica. U  tom smislu značajna su i okupljanja na međunarodnom nivou, na primer na Konferenciji Ujedinjenih nacija o stanovanju i održivom urbanom razvoju (Habitat III) na kojoj je učestvovalo 167 okruga kako bi se fokusirali na održivi urbani razvoj i usvojili „Novu urbanu agendu“. Dok se dobre ideje sprovode u različitim gradovima širom sveta, ova vrsta saradnje može da napravi razliku na globalnom nivou.

Foto: Sergio Sala na Unsplash

PODELITE
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Share

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin