Poput zvučne izolacije na autoputevima, zid vegetacije između puteva i dečijih igrališta i školskih dvorišta mogao bi znatno “preseći” aerozagađenje uzrokovano saobraćajem.
Najnovije istraživanje na ovu temu, objavljeno u magazinu Scientific Reports, ukazuje na prednosti “kolovozne vegetacije” koja se može dizajnirati, instalirati i održavati izuzetno lako i jeftino, sa primetnim uvećanjem kvaliteta vazduha za izuzetno kratko vreme.
Školarci su na naročitom udaru saobraćajnog aerozagađenja, koje čak i kod odraslih osoba može biti ozbiljan faktor u nastanku kardiovaskularnih, respiratornih i neuroloških oboljenja. Naučnici podsećaju da deca u osnovnim školama još uvek razvijaju najvažnije organe, a disanje im je ubrzano, što u kombinaciji sa zagađenjem može ostaviti dramatične posledice.
Izloženost sitnim česticama u zagađenom vazduhu je, navodi se, najveći faktor rizika koji doprinosi kardiovaskularnim smrtima i bolestima na globalnom nivou, a povezana je sa oko šest do devet miliona prevremenih smrti svake godine.
Zato je tim istraživača, predvođen Barbarom Maher, profesorkom na Univerzitetu Lankaster, sproveo eksperiment u tri osnovne škole u Mančesteru tokom letnjeg raspusta 2019. godine. Instalirane su “drvne živice”, prirodne ograde od drveća i drugih biljaka – u jednoj školi je postavljen paravan od bršljana, druga je dobila crveni kedar, a treća škola je imala mešavinu crvenog kedra, švedske breze i unutrašnje ograde od kleke. Kao kontrolni uzorak učestvovala je i četvrta škola oko koje nije sađeno ništa.
U školi sa paravanom od bršljana došlo je do značajnog smanjenja koncentracije čestica na igralištu, ali je povećano prisustvo crnog ugljenika. U školi sa mešovitom sadnjom uopšteno je smanjeno zagađenje vazduha. Ubedljivo najbolji rezultat postignut je u školi sa ogradom od kedra, koji je neutralisao gotovo polovinu (49 odsto) crnog ugljenika, oko 46 odsto PM2.5 i 26 odsto PM1 čestica.
Ograde od biljaka su takođe smanjile intenzitet iznenadnih uvećanja u aerozagađenju koje dopire do igrališta.
“Ovo istraživanje nam pokazuje da zaista možemo da zaštitimo školska dvorišta, pažljivo birajući i rukovodeći ovakvim ogradama, koje “love” aerozagađenje pre svega pomoću svojih listova. Tako možemo sprečiti bar neke od zdravstvenih opasnosti kojima su izložena deca čije škole su u neposrednoj blizini prometnih saobraćajnica, gde je aerozagađenje više nego štetno. Ovakva metoda je brza i isplativa,” objašnjava profesorka Maher.
Istraživači veruju da, iako se njihov rad odnosi na škole, sistem biljnih ograda može biti primenljiv i u svim ostalim urbanim zonama koje su, zahvaljujući saobraćaju, na udaru aerozagađenja.
Foto: Bleron Salihi na Unsplash