Međuvladina komisija za klimatske promene (IPCC), čiji su deo vodeći svetski naučnici o klimi, objavila je završni deo izveštaja 20. marta 2023. godine.
Stotinama naučnika trebalo je osam godina da sastave pregled ljudskog znanja o klimatskoj krizi i iako je njihov izveštaj dug hiljade stranica, sveo se na jednu poruku: delujmo odmah, ili će biti prekasno.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, izjavio je: „Svetu je potrebna klimatska akcija na svim frontovima – sve, svuda, u isto vreme.”
Pojednostavljenim jezikom, IPCC je ukazao na pustoš koja je već naneta u mnogim delovima sveta. Ekstremne vremenske promene izazvane klimatskim slomom dovele su do povećanog broja smrtnih slučajeva, suša i poplava, a milioni je ljudi koji se suočavaju sa gladi i sve nepovratnijim gubicima vitalnih ekosistema.
Izveštaj iz 20. marta, nazvan „izveštajem o sintezi“ je zasigurno jedini takav napisan u vremenu kada svet i dalje ima priliku da suzbije efekte globalnog zagrevanja. Iako je cilj ograničavanja globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa još uvek moguć, put ka njegovom postizanju se brzo zatvara kako globalna proizvodnja zagađenja nastavlja da raste, navodi se u izveštaju.
Kajza Kosonen, klimatska ekspertkinja Grinpisa (Greenpeace International), izjavila je: „Ovo je poslednje upozorenje. Ukoliko se vlade budu držale trenutnih politika, ostatak karbonskog budžeta iskoristiće se pre sledećeg izveštaja IPCC-a, koji se očekuje 2030. godine“.
Više od 3 milijarde ljudi već živi u regionima koji su „visoko osetljivi“ na klimatski slom, izjavio je IPCC, a polovina globalne populacije nosi se sa nedostatkom vode koji traje i do pola godine. U mnogim regijama, već smo dostigli limit u adaptiranju na takve promene, dodali su, dok ekstremni vremenski uslovi „sve više izazivaju raseljavanje“ ljudi u Africi, Aziji, Severnoj, Centralnoj i Južnoj Americi, te na jugu Pacifika.


Hoesung Li, član IPCC-a, izjavio je: „Ovaj izveštaj o sintezi podvlači hitnost ambicioznijih mera i pokazuje nam da, ukoliko sad budemo delovali, i dalje možemo obezbediti budućnost u kojoj možemo živeti – svi mi“.
Temperature su danas veće za otprilike 1.1 stepeni Celzijusa nego što su bile u preindustrijskom dobu.
Generalni sekretar Gutereš pozvao je lidere razvijenih zemalja da se obavežu da će neto emisije štetnih gasova svesti na nulu što je pre moguće, a bliže 2040. godini, umesto da čekaju rok – 2050. godine, kada bi trebalo da svuda bude usvojeno ovo pravilo.
„Današnji izveštaj IPCC-a je vodič kako da se deaktivira klimatska tempirana bomba”, rekao je Gutereš.
Džon Keri, specijalni izaslanik američkog predsednika za klimu, rekao je: „Današnja poruka IPCC-a je sasvim jasna: napredujemo, ali nedovoljno. Imamo alate da sprečimo i smanjimo rizike najgorih uticaja klimatske krize, ali moramo iskoristiti ovaj trenutak da delujemo odmah“.
„Izveštaj o sintezi“ IPCC-a ne sadrži nove činjenice, već pre spaja ključne poruke pređašnjih radova kako bi formirao takozvani vodič za vlade.
Sledeći izveštaj IPCC-a bi trebalo da bude objavljen 2030. godine, a do tada ovaj izveštaj služi kao standard za vlade širom sveta na koji mogu da se pozivaju u ovoj, ključnoj deceniji.