Održiva moda

Brza moda je napravila potpunu revoluciju u industriji odeće, ali ne na bolje. Iza svakog komada odeće u prodavnici postoji industrija koja koristi ograničene resurse Zemlje i eksploatiše radnu snagu koja radi u njihovim fabrikama za proizvodnju. Ovu industriju karakteriše ogroman otpad koji zagađuje zdravo zemljište, kontaminira izvore sveže vode, zagađuje vazduh koji udišemo, uništava okeane i šume i oštećuje ekosistem i biodiverzitet.
održiva moda

Preuzeto sa sajta Earth Day

Održiva moda se odnosi na lanac snabdevanja odećom koji je ekološki i socijalno odgovoran. Cilj održive mode je da preusmeri modnu industriju i njene potrošače da sa brze mode pređu na održive prakse – u nabavci, proizvodnji, distribuciji, marketingu i potrošnji.

Činjenice o modnoj industriji

  • Modna industrija proizvodi 150 milijardi komada odeće godišnje, a 87% (40 miliona tona) završi na deponiji gde potom zagađuje vazduh;
  • Samo 1% svih odbačenih komada odeće se zaista reciklira;
  • Prosečna osoba danas kupuje 60% više komada odeće nego pre 15 godina, ali ih nosi duplo kraće;
  • Prosečni komad odeće nosi se samo desetak puta pre odlaganja;
  • Industrija odeće odgovorna je za 4% emisije gasova staklene bašte – isto koliko i Nemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo – zajedno. Ako se ne ograniči, proizvodnja odeće će do 2050. godine biti uzrok 26% svih emisija ugljenika;
  • Modna industrija je jedna od najzagađujućih. Odeća se proizvodi od izuzetno toksičnih boja i teških metala koji zagađuju vode, uzrokuju bolesti kod ljudi i životinja, oštećuje ekosisteme i dovode do gubitka biodiverziteta;
  • Modna industrija seče 150 miliona stabala za celulozne tkanine. Ishrana stoke doprinosi krčenju šuma u Amazonu, a koža proizvedena u toj regiji je ona koja se koristi za pravljenje cipela i torbi globalnih modnih brendova;
  • Neorgansko uzgajanje pamuka iscrpljuje i uništava zemlju;
  • 62% svih odevnih predmeta izrađeno je delimično ili u potpunosti od sintetičkih vlakana kao što je poliester, koji je derivat nafte. Nafta je neobnovljivi resurs koji ima značajni negativni uticaj na zemlju;
  • Do 40% emisija ugljenika u modnoj industriji potiče od proizvodnje poliestera, a očekuje se da će proizvodnja poliestera porasti za 47% u narednih 10 godina;
  • Pranje sintetičke odeće odgovorno je za 35% sve mikroplastike u okeanima, što ih čini najvećim izvorom mikroplastičnog zagađenja u okeanima širom sveta. Mikroplastika prodire u lanac ishrane, te je u studiji u Holandiji iz marta 2022. godine mikroplastika pronađena u krvi 80% testiranih, od čega je polovina bila PET (polietilen tereftalat), materijal od kojeg se pravi odeća;
  • Proizvodnja odeće se udvostručila od 2000. godine i sa promenama u potrošačkim obrascima, očekuje se da će industrija brze mode nastaviti da raste. Prema jednoj proceni, do 2030. godine će potrošnja odeće porasti za 63%, a trostruko do 2050. godine;
  • Prava cena jeftine odeće brze mode bazira se na osnovu radnika u fabrikama koji istu proizvode. Radnici u zemljama globalnog juga primaju manje od minimalne zarade i danas, 40 miliona ljudi živi u „modernom ropstvu”, pri čemu je modna industrija drugi najveći doprinosilac ovome. Takođe, česta je eksploatacija dece i njihovog rada.
  • Da bi se zaista reciklirala, odeća se mora prikupiti, sortirati i distribuirati reciklerima. Ovi sistemi su još uvek tek u nastanku, a sortiranje se vrši ručno. Iako postoje inovativne tehnologije koje mogu razložiti tkaninu korištenu u odeći i od nje napraviti novu, mnoge kompanije čekaju na investicije kako bi zaista usvojile ovaj način recikliranja. Kada bi bile u potpunosti primenjene, ove tehnologije bi mogle da omoguće 80% cikličnosti u modnoj industriji;
  • Većina velikih industrija je visoko regulisana, ali modna industrija, jedna od najvećih proizvodnih industrija na planeti, gotovo je u potpunosti neregulisana.

Šta možete da uradite?

Potrošači imaju moć da promene industriju brze mode. Evo nekoliko stvari koje možete da uradite:

  • Informišite se o održivosti;
  • Kupujte manje i odlučite se za kvalitet umesto kvantiteta;
  • Birajte prirodne materijale – organski pamuk, lan ili konoplju;
  • Kupujte odeću koja je nastala od 100% recikliranih materijala – 100% recikliran poliester, viskoza, i slično;
  • Čitajte o brendovima kako biste spoznali koji su etički, transparentni o načinu proizvodnje i koji su usmereni na održivost;
  • Birajte lokalne brendove;
  • Kupujte polovnu odeću;
  • Zamenite odeću sa ljudima u grupi za razmenu odeće ili sami započnite razmenu;
  • Naučite kako da sami popravite odeću. Što se ona duže čuva, to je manji njen emisioni otisak.

PODELITE
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Share

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin