Održiva moda

Brza moda je napravila potpunu revoluciju u industriji odeće, ali ne na bolje. Iza svakog komada odeće u prodavnici postoji industrija koja koristi ograničene resurse Zemlje i eksploatiše radnu snagu koja radi u njihovim fabrikama za proizvodnju. Ovu industriju karakteriše ogroman otpad koji zagađuje zdravo zemljište, kontaminira izvore sveže vode, zagađuje vazduh koji udišemo, uništava okeane i šume i oštećuje ekosistem i biodiverzitet.

Preuzeto sa sajta Earth Day

Održiva moda se odnosi na lanac snabdevanja odećom koji je ekološki i socijalno odgovoran. Cilj održive mode je da preusmeri modnu industriju i njene potrošače da sa brze mode pređu na održive prakse – u nabavci, proizvodnji, distribuciji, marketingu i potrošnji.

Činjenice o modnoj industriji

  • Modna industrija proizvodi 150 milijardi komada odeće godišnje, a 87% (40 miliona tona) završi na deponiji gde potom zagađuje vazduh;
  • Samo 1% svih odbačenih komada odeće se zaista reciklira;
  • Prosečna osoba danas kupuje 60% više komada odeće nego pre 15 godina, ali ih nosi duplo kraće;
  • Prosečni komad odeće nosi se samo desetak puta pre odlaganja;
  • Industrija odeće odgovorna je za 4% emisije gasova staklene bašte – isto koliko i Nemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo – zajedno. Ako se ne ograniči, proizvodnja odeće će do 2050. godine biti uzrok 26% svih emisija ugljenika;
  • Modna industrija je jedna od najzagađujućih. Odeća se proizvodi od izuzetno toksičnih boja i teških metala koji zagađuju vode, uzrokuju bolesti kod ljudi i životinja, oštećuje ekosisteme i dovode do gubitka biodiverziteta;
  • Modna industrija seče 150 miliona stabala za celulozne tkanine. Ishrana stoke doprinosi krčenju šuma u Amazonu, a koža proizvedena u toj regiji je ona koja se koristi za pravljenje cipela i torbi globalnih modnih brendova;
  • Neorgansko uzgajanje pamuka iscrpljuje i uništava zemlju;
  • 62% svih odevnih predmeta izrađeno je delimično ili u potpunosti od sintetičkih vlakana kao što je poliester, koji je derivat nafte. Nafta je neobnovljivi resurs koji ima značajni negativni uticaj na zemlju;
  • Do 40% emisija ugljenika u modnoj industriji potiče od proizvodnje poliestera, a očekuje se da će proizvodnja poliestera porasti za 47% u narednih 10 godina;
  • Pranje sintetičke odeće odgovorno je za 35% sve mikroplastike u okeanima, što ih čini najvećim izvorom mikroplastičnog zagađenja u okeanima širom sveta. Mikroplastika prodire u lanac ishrane, te je u studiji u Holandiji iz marta 2022. godine mikroplastika pronađena u krvi 80% testiranih, od čega je polovina bila PET (polietilen tereftalat), materijal od kojeg se pravi odeća;
  • Proizvodnja odeće se udvostručila od 2000. godine i sa promenama u potrošačkim obrascima, očekuje se da će industrija brze mode nastaviti da raste. Prema jednoj proceni, do 2030. godine će potrošnja odeće porasti za 63%, a trostruko do 2050. godine;
  • Prava cena jeftine odeće brze mode bazira se na osnovu radnika u fabrikama koji istu proizvode. Radnici u zemljama globalnog juga primaju manje od minimalne zarade i danas, 40 miliona ljudi živi u „modernom ropstvu”, pri čemu je modna industrija drugi najveći doprinosilac ovome. Takođe, česta je eksploatacija dece i njihovog rada.
  • Da bi se zaista reciklirala, odeća se mora prikupiti, sortirati i distribuirati reciklerima. Ovi sistemi su još uvek tek u nastanku, a sortiranje se vrši ručno. Iako postoje inovativne tehnologije koje mogu razložiti tkaninu korištenu u odeći i od nje napraviti novu, mnoge kompanije čekaju na investicije kako bi zaista usvojile ovaj način recikliranja. Kada bi bile u potpunosti primenjene, ove tehnologije bi mogle da omoguće 80% cikličnosti u modnoj industriji;
  • Većina velikih industrija je visoko regulisana, ali modna industrija, jedna od najvećih proizvodnih industrija na planeti, gotovo je u potpunosti neregulisana.

Šta možete da uradite?

Potrošači imaju moć da promene industriju brze mode. Evo nekoliko stvari koje možete da uradite:

  • Informišite se o održivosti;
  • Kupujte manje i odlučite se za kvalitet umesto kvantiteta;
  • Birajte prirodne materijale – organski pamuk, lan ili konoplju;
  • Kupujte odeću koja je nastala od 100% recikliranih materijala – 100% recikliran poliester, viskoza, i slično;
  • Čitajte o brendovima kako biste spoznali koji su etički, transparentni o načinu proizvodnje i koji su usmereni na održivost;
  • Birajte lokalne brendove;
  • Kupujte polovnu odeću;
  • Zamenite odeću sa ljudima u grupi za razmenu odeće ili sami započnite razmenu;
  • Naučite kako da sami popravite odeću. Što se ona duže čuva, to je manji njen emisioni otisak.

PODELITE

Share