COP 27 klimatska konferencija u Egiptu 

Cilj održavanja godišnjih klimatskih samita je postizanje konsenzusa oko glavnih koraka koji bi ograničili rast globalne temperature do kraja ovog veka u odnosu na predindustrijsku eru (1850. godinu).
klima

Da li će svetski lideri naći rešenje za ubrzane klimatske promene? U godini koju su obeležile prirodne katastrofe izazvane klimatskim promenama i u kojoj su oboreni svi temperaturni rekordi, lideri preko 100 zemalja i predstavnici Vlada preko 200 država, sastaće se u Egiptu, u Šarm El Šeiku, u periodu od 6 – 18. novembra na 27. godišnjoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama pod nazivom COP 27.

Klimatski samiti Ujedinjenih nacija održavaju se svake godine počevši od 1995. godine i zovu se COP (Conference of the Parties, odnosno konferencija strana). Strane koje sačinjavaju COP su države potpisnice Konvencije o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija (UNFCC, United Nations Framework Convention on Climate Change) koja je potpisana pre 30 godina.

Cilj održavanja godišnjih klimatskih samita je postizanje konsenzusa oko glavnih koraka koji bi ograničili rast globalne temperature do kraja ovog veka u odnosu na predindustrijsku eru (1850. godinu). Prema tvrdnjama Međuvladinog panela o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) globalna temperatura je već porasla za 1,1°C i ubrzano se kreće ka rastu od 1,5°C. Ukoliko bi temperatura porasla za 1,7 – 1,8°C u odnosu na 1850. godinu IPCC procenjuje da bi polovina svetske populacije bila izložena životno ugrožavajući sušama i poplavama. Kako bi se ovaj scenario sprečio, 12. decembra 2015. godine u Parizu je potpisan Pariski sporazum koji je ratifikovalo 194 država (193 države plus EU).

Pariskim sporazumom je dogovoreno povećanje napora država potpisnica da se limit globalnog zagrevanja ograniči na 1,5°C i da se zadrži znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijsku eru, da se postigne nulta emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine, kao i da se iskaže solidarnost među državama tako što bi bogatije države pomogle siromašnijim državama u obezbeđivanju finansiranja za adaptaciju na klimatske promene i prelazak na obnovljive izvore energije.

Obaveze iz Pariskog sporazuma će upravo i biti glavne teme za diskusiju na predstojećoj COP27 konferenciji. U trenutku potpisivanja Pariskog sporazuma države potpisnice su se saglasile da nacionalno postavljeni ciljevi u vezi sa klimatskim promenama nisu dovoljni kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5°C. Zato su države potpisnice pozvane da pre održavanja COP27 dostave ambicioznije planove i ciljeve za smanjenje globalnih emisija kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma. Ipak, samo 25 od 194 potpisnica sporazuma je dostavilo poboljšane planove.

Pored planova za redukciju emisija sa efektom staklene bašte, u fokusu COP27 će biti i obezbeđivanje tehničke i finansijske pomoći zemljama u razvoju kako bi se pripremile za klimatske promene i nosile sa njihovim posledicama. Bogatije države potpisnice Pariskog sporazuma obavezale su se 2009. godine da će do 2020. godine izdvajati po 100 milijardi USD godišnje kako bi pomogle zemljama u razvoju da se suoče sa efektima klimatskih promena i izgrade „zelene“ ekonomije. I ovaj cilj nije ostvaren,  a rok za njegovu realizaciju pomeren je na 2023. godinu. Očekuje se da će siromašnije države naročito insistirati na ovoj tački agende, uključujući i zahtev da se u agendu uključi i „finansiranje za gubitke i štete“ koje bi pokrivalo gubitke koje su ove države već imale usled klimatskih promena.

Obaveze preuzete na COP26 konferenciji koja je održana prošle godine u Glazgovu takođe će biti na agendi COP27. Međutim, rat u Ukrajini koji je uzrokovao globalnu energetsku krizu, inflaciju i prekide u lancima snabdevanja, uticao je na mnoge države da još jednom razmotre svoje nacionalne klimatske planove i redefinišu ciljeve na koje su se obavezale, ali na negativan način i to smanjenjem inicijalno postavljenih ciljeva.

Uoči same COP27 konferencije, Ujedinjene nacije su 27. oktobra objavile izveštaj o klimatskim promenama, (Emissions Gap Report 2022) kojim upozoravaju da trenutno utvrđeni nacionalni planovi za smanjenje štetnih emisija i izbegavanje klimatskih promena nisu dovoljno ambiciozni kako bi se rast globalne temperature ograničio na 1,5°C. Naprotiv, ovi planovi vode ka povećanju globalne temperature od najmanje 2,8°C do kraja veka, što je nivo koji je  ocenjen kao katastrofa za čovečanstvo. Povodom objavljivanja izveštaja, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da se prostor za sprovođenje hitnih klimatskih akcija ubrzano smanjuje i da će se svet suočiti sa globalnom katastrofom ukoliko države značajno ne pojačaju svoje napore u borbi protiv klimatskih promena.

Izvesno je da je pred učesnicima COP27  i svetskim liderima izazovan zadatak u smislu postizanja konsenzusa u vezi sa nacionalnim planovima i ciljevima za smanjenje efekata klimatskih promena. Koliko će u tome biti uspešni, saznaćemo iz zaključaka konferencije.

Izvor: UN, COP27 official, BBC

Mila Milenković

Foto: Markus Spiske na Unsplash

PODELITE
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Share

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin