Međunarodni dan svesti o bacanju hrane

29. septembra 2020. obeležavamo Međunarodni dan svesti o bacanju hrane koji predstavlja poziv na buđenje o potrebi da se transformiše i izbalansira način na koji se naša hrana proizvodi i konzumira. Manje trošenja, bolja ishrana i usvajanje održivog načina života su ključni za dostizanje sveta bez gladi.
hrana

Međunarodni dan svesti o bacanju hrane biće obeležen po treći put 29. septembra 2022. godine, sa ciljem da se uputiti jasan poziv na akciju javnim i privatnim subjektima, iz celog prehrambenog sistema, i potrošačima da zajedno smanje gubitak i otpad od hrane kako bi ublažili klimatske promene i podstakli veću bezbednost hrane i bolju ishranu svih na planeti.

Gasovi staklene bašte se stvaraju na svakom koraku sistema snabdevanja hranom, bez obzira da li se proizvedena hrana konzumira ili ne. Konkretno, otpad od hrane koji truli na deponijama stvara metan, moćni gas staklene bašte koji ima 84 puta veći potencijal za zagrevanje od ugljen-dioksida tokom perioda od 20 godina.

Procenjuje se da se 14 posto svetske hrane gubi između žetve i maloprodaje, a da se 17 posto baca u maloprodaji i na nivou potrošača. Sa druge strane u ovom trenutku u svetu 811 miliona ljudi gladuje. Ovaj gubitak hrane i otpad čine 8-10 posto globalnih emisija gasova staklene bašte, doprinoseći nestabilnoj klimi i ekstremnim vremenskim pojavama kao što su suše i poplave. Ove promene negativno utiču na prinose useva, smanjuju nutritivni kvalitet useva, uzrokuju poremećaje u lancu snabdevanja i ugrožavaju bezbednost hrane. Sve ovo znači da postoji hitna potreba za ubrzanjem akcije za smanjenje otpada od hrane.

Naši sistemi prehrane ne mogu biti otporni ako nisu održivi, stoga je potrebno da se fokusiramo na usvajanje integrisanih pristupa dizajniranih da smanje gubitak i rasipanje hrane. Potrebne su akcije na globalnom i lokalnom nivou kako bi se maksimalno iskoristila hrana koju proizvodimo. Uvođenje tehnologija, inovativnih rešenja (uključujući platforme za e-trgovinu, pokretne mobilne sisteme za preradu hrane), novi načini rada i dobre prakse za upravljanje kvalitetom hrane i smanjenje gubitka i rasipanja hrane su ključni za sprovođenje ove transformativne promene.

Promene na nivou svakog pojedinca su takođe ključne za smanjenje otpada od hrane. Za mnoge ljude u svetu bacanje hrane je postalo navika, kupovina više hrane nego što nam je realno potrebno, a koja se posle pokvari kod kuće ili na primer uzimanje veće porcije nego što možemo da pojedemo. Postoje različiti načini kako da smanjite otpad od hrane kod vaše kuće, a neki od njih su kupujte samo ono što vam je stvarno potrebno, čuvajte hranu na odgovarajući način, iskoristite ostatke od hrane, kupujte od malih lokalnih proizvođača ili se oprobajte u kompostiranju.

Foto: UN

PODELITE
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Share

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin